Tomislav Žigmanov, a Vajdasági Horvátok Demokratikus Szövetségének elnöke felszólította a szerb hatóságokat, hogy rendezzék a hiányosságokat, amelyeket az Európai Bizottság állapított meg Szerbia-jelentésében, s amelyek a nemzeti kisebbségek jogainak tiszteletben tartására vonatkoznak, tudatta az N1.
Žigmanov közleményében emlékeztetett, hogy az Európai Bizottság jelentése szerint az ország azon régiói, amelyekben hagyományosan a nemzeti kisebbségek élnek, továbbra is a legfejletlenebbek és a legszegényebbek.
„Még mindig nem fejeződött be azoknak a törvényeknek a módosítása, amelyek a nemzeti kisebbségek helyzetét szabályozzák. A nemzeti kisebbségek jogainak és szabadságjogainak védelmét, illetve a nemzeti tanácsok működését szabályzó törvények módosítása nem felel meg az európai normáknak és szembemegy a kulcsfontosságú európai intézmények eszközeivel, elsősorban azokkal, amelyeket az Európa Tanács és az EBESZ szorgalmaz“ – állítja Žigmanov, hozzátéve: az Európai Bizottság jelentése kiemeli, hogy még mindig nem oldódott meg a középiskolai kisebbségi oktatásvab tapasztalható tankönyvhiány, amely különösen érzékenyen érinti a horvát közösséget.
Žigmanov emlékeztet: az Európai Bizottság jelentése megállapítja, hogy a kisebbségi nyelveken megjelenő médiumok továbbra is nagyon sebezhetőek a médiaprivatizáció befejezését követően, hogy a legnagyobb gondot a sajtó elégtelen és egyenletlen pénzelése jelenti, míg köztársasági szinten továbbra sem fejlesztik a szükséges mértékben a nemzeti kisebbségek nyelvén szóló médiatartalmakat.
Szabad Magyar Szó
https://szabadmagyarszo.com/2018/04/28/szerbianak-rendeznie-kellene-a-nemzeti-kisebbsegek-gondjait/, 2018. április 28. [12:34]
Izjava predsjednika DSHV-a o Izvješću Europske komisije o napretku Srbije za 2018
Glede
najnovijeg Izvješća Europske komisije o napretku Srbije u procesu
europskih integracija za 2018. opetovano naglašavamo kako su aktivnosti i
podrška procesu europskih integracija jedna od temeljnih odrednica
političkog djelovanja DSHV-a. Stoga pozdravljamo napredak koji je Srbija
načinila u procesu EU integracija, osobito kada je riječ o ekonomskim
reformama, koje daju rezultate glede makroekonomske situacije. Ujedno
podsjećamo da je za Srbiju veoma važno i to što je Europska Unija
nedavno usvojila novu Strategiju za Zapadni Balkan te da će najviše od
Srbije ovisiti kojom brzinom će se odvijati pregovori.
Samo izvješće Europske komisije i ovoga puta ukazuje na niz problema i izazova s kojima se Srbija suočava na svojemu putu k Europskoj uniji. To napose vrijedi za pregovaračko poglavlje 23, koje se odnosi na temeljne slobode i prava. Ono je najkompleksnije i iziskuje najveće napore u reformama društvenog i političkog sustava. Ovdje pripada i zaštita prava nacionalnih manjina i unaprjeđivanje njihova položaja.
Kako se i navodi u Izvješću, Srbija još nije razvila sveobuhvatni okvir za zaštitu nacionalnih manjina, te je potrebno da se mjere iz Akcijskog plana za zaštitu nacionalnih manjina dosljedno provode na teritoriju cijele Srbije, na učinkovit, transparentan i inkluzivni način. Podsjećamo i na to da se u Srbiji nedovoljno i dalje implementiraju međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava. Iako se u Izvješću konstatira kako je srbijanski sustav za zaštitu nacionalnih manjina u skladu s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, posebice se ističe postojanje nerazmjernih razlika kada je riječ o regionalnom kontekstu. Ukazuje se i na to da područja tradicionalno nastanjena manjinskim skupinama i dalje ostaju među najnerazvijenijima i najsiromašnijima. Na lokalnoj razini se kao problem ističe to što Vijeća za međuetničke odnose nisu osnovana u svim općinama i gradovima u kojima su predviđena zakonom, a tamo gdje su osnovana i dalje nisu funkcionalna.
Podsjećamo isto tako da se u samom izvješću konstatira kako još uvijek traju izmjene dvaju krovnih zakona koja reguliraju položaj nacionalnih manjina. Riječ je o Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina te Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, čije izmjene
ne odgovaraju europskim standardima i odudaraju od instrumenata ključnih europskih institucija prije svega Vijeća Europe i OESS-a. Također ističemo i da se u Izvješću kao problem ističe to što i dalje nema rješenja za problem nedostatka udžbenika za srednje škole na manjinskim jezicima, što posebice pogađa hrvatsku zajednicu jer je proces za rješenje ovoga problema tek započet. Na koncu, u Izvješću se konstatira da manjinski mediji i dalje ostaju veoma ranjivi nakon privatizacije medija, te najveći problem ostaje njihovo nedovoljno i neujednačeno financiranje, dok na republičkoj razini i dalje nedostaje adekvatno unaprjeđenje medijskih sadržaja na jezicima nacionalnih manjina.
DSHV očekuje da se navedeni problemi u Izvješću sustavno rješavaju u ovom kompleksnom procesu, kako bi Srbija postala punopravnom članicom velike europske obitelji. DSHV će svakako nastaviti aktivno pratiti sve procese koji se tiču europskih integracija i na konkretan i korektan način doznačavati koji su ključni problemi koje u ovom procesu treba rješavati posebice kada su u pitanju prava i položaj nacionalnih manjina, prvenstveno hrvatske.
Tomislav Žigmanov
Samo izvješće Europske komisije i ovoga puta ukazuje na niz problema i izazova s kojima se Srbija suočava na svojemu putu k Europskoj uniji. To napose vrijedi za pregovaračko poglavlje 23, koje se odnosi na temeljne slobode i prava. Ono je najkompleksnije i iziskuje najveće napore u reformama društvenog i političkog sustava. Ovdje pripada i zaštita prava nacionalnih manjina i unaprjeđivanje njihova položaja.
Kako se i navodi u Izvješću, Srbija još nije razvila sveobuhvatni okvir za zaštitu nacionalnih manjina, te je potrebno da se mjere iz Akcijskog plana za zaštitu nacionalnih manjina dosljedno provode na teritoriju cijele Srbije, na učinkovit, transparentan i inkluzivni način. Podsjećamo i na to da se u Srbiji nedovoljno i dalje implementiraju međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava. Iako se u Izvješću konstatira kako je srbijanski sustav za zaštitu nacionalnih manjina u skladu s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, posebice se ističe postojanje nerazmjernih razlika kada je riječ o regionalnom kontekstu. Ukazuje se i na to da područja tradicionalno nastanjena manjinskim skupinama i dalje ostaju među najnerazvijenijima i najsiromašnijima. Na lokalnoj razini se kao problem ističe to što Vijeća za međuetničke odnose nisu osnovana u svim općinama i gradovima u kojima su predviđena zakonom, a tamo gdje su osnovana i dalje nisu funkcionalna.
Podsjećamo isto tako da se u samom izvješću konstatira kako još uvijek traju izmjene dvaju krovnih zakona koja reguliraju položaj nacionalnih manjina. Riječ je o Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina te Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, čije izmjene
ne odgovaraju europskim standardima i odudaraju od instrumenata ključnih europskih institucija prije svega Vijeća Europe i OESS-a. Također ističemo i da se u Izvješću kao problem ističe to što i dalje nema rješenja za problem nedostatka udžbenika za srednje škole na manjinskim jezicima, što posebice pogađa hrvatsku zajednicu jer je proces za rješenje ovoga problema tek započet. Na koncu, u Izvješću se konstatira da manjinski mediji i dalje ostaju veoma ranjivi nakon privatizacije medija, te najveći problem ostaje njihovo nedovoljno i neujednačeno financiranje, dok na republičkoj razini i dalje nedostaje adekvatno unaprjeđenje medijskih sadržaja na jezicima nacionalnih manjina.
DSHV očekuje da se navedeni problemi u Izvješću sustavno rješavaju u ovom kompleksnom procesu, kako bi Srbija postala punopravnom članicom velike europske obitelji. DSHV će svakako nastaviti aktivno pratiti sve procese koji se tiču europskih integracija i na konkretan i korektan način doznačavati koji su ključni problemi koje u ovom procesu treba rješavati posebice kada su u pitanju prava i položaj nacionalnih manjina, prvenstveno hrvatske.
Tomislav Žigmanov
Nincsenek megjegyzések:
Megjegyzés küldése