Foto: Fonet/ Slobodan Miljević
On, u razgovoru za Danas, podseća da su predstavnici hrvatske manjinske zajednice tada predložili da se u Srbiji primeni model zastupljenosti manjina koji je već na snazi u Hrvatskoj.
- U Tavankutu, na sastanku dveju predsednika republika s legitimnim predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji, bilo je riječi o svim problemima i izazovima s kojima se srbijanski građani hrvatske nacionalnosti suočavaju. Među njima, spomenuto je i nerešeno pitanje političke participacije, tj. garantiranih mandata u predstavničkim telima vlasti na svim nivoima te u izvrsnom dijelu na regionalnoj i lokalnoj razini - model koji postoji u HR za manjine. U tom smislu, predstavnici hrvatske manjine su posebno istaknuli da je to i međunarodno preuzeta obaveza Srbije - to se izričito navodi u članu 9 međudržavnog sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije iz 2004 - kaže Žigmanov i dodaje da se do danas ništa od dogovorenog nije primenilo.
- Zašto? Jer je sve vrijeme nedostajalo političke volje! Istina, za vrijeme vlasti Demokratske stranke to je supstituirano dobivanjem prolaznih mjesta za predstavnike DSHV-a na njihovim koalicijskim listama i određenih mjesta u izvršnoj vlasti u AP Vojvodini i pojedinim lokalnim samoupravama. A ni ta, okrnjena rješenja političke participacije nacionalnih manjina Srpska napredna stranka nikada nije ni imala za ponudu. Zašto? To je pitanje za njih. Inače, DSHV insistira na dosljednoj primjeni sporazuma - objašnjava predsednik DSHV.
Nakon više od godinu dana od simboličnog susreta na mostu predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i tadašnjeg premijera, a sada predsednika Srbije Aleksandra Vučića, vladajuće političke strukture u obe zemlje nisu uradile ni približno dovoljno kako bi se dogovori sa papira implementovali u realnom prostoru i vremenu.
On smatra da je nedopustivo da građani Srbije hrvatske nacionalnosti nemaju zastupnike u državnim institucijama.
- Sam sporazum ne spominje broj garantiranih mjesta već ističe da će se 'osigurati zajamćena mjesta' u navedenim segmentima vlasti', ono što danas imaju Srbi u Hrvatskoj - tri zastupnika u Saboru, 10-ak dožupana i više od 40 dogradonačelnika ili zamjenika načelnika općina! A gdje su u odnosu na takvo zakonsko rješenje Hrvati u Srbiji? Ne sudjeluju u procesima odlučivanja - ukazuje Žigmanov i dodaje da je problem i dalje na istoj adresi kod "predstavnika aktuelne vlasti".
Kako kaže, česti sukobi između zvaničnika dve države i njihove zapaljive izjave ne doprinose normalizaciji odnosa između nekada zaraćenih strana. Naš sagovornik smatra da situacija na terenu ne oslikava sporazume koji se vrlo često potpisuju.
- Deklaracija je bila izraz dobre volje da se obnovi i proširi normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije, što je djelomice i postignuto, napose kada je riječ o izravnoj bilateralnoj komunikaciji. No, ne treba se zavaravati, sve je to daleko od poželjnog i potrebitog, ne samo kada je riječ o položaju Hrvata u Srbiji ili Srba u Hrvatskoj. Toga su ponajbolji primjeri događaji oko Oluje i poruke koje su se upućivale javnosti. One su, naime, predaleke od duha Deklaracije - zaključuje u razgovoru za Danas predsednik DHSV Tomislav Žigmanov.
Piše: Antonije KosanovićBeograd, Subotica 11. avgust 2017. 13:00
"Žigmanov nema legitimitet da se oglašava o položaju Hrvata"
Potpredsednik Hrvatskog demokratskog foruma Zvonimir Perušić pozvao je predsednika Demokratske stranke Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova da se više ne oglašava o položaju Hrvata u Srbiji, jer nema takav legitimitet, a svojim izjavama samo "doliva ulje na vatru" u odnosima između Srbije i Hrvatske u vreme godišnjice akcije "Oluja", reagovavši na nedavnu izjavu Žigmanova da Hrvati u Vojvodini, u vreme godišnjice "Oluje", "moraju da ćute, da budu tihi, sklanjaju se, skrivaju".
